Osnovno

U fokusu je interdisciplinarnoga istraživanja jedan od najstarijih cjelovito sačuvanih i najstariji datirani hrvatskoglagoljski misal, Misal kneza Novaka ili Novakov misal, iz 1368. godine. Prepisao ga je, kako je navedeno u opširnu kolofonu samog kodeksa, knez Novak Disislavić od roda Mogorovića, vitez anžuvinske vladarske kuće dok je bio upraviteljem Nina u Hrvatskoj i Salgóa u Mađarskoj. Novakov je misal osobito vrijedan po tome što je bio predložak prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi Misalu po zakonu rimskog dvora, otisnutoj 22. veljače 1483., ujedno i prvoj nelatiničnoj tiskanoj knjizi zapadne civilizacije. Znanstveno je dokazana njihova poveznica u tekstu, jeziku i pismu (Pantelić 1967), ali i u svjedočanstvu o skoru tiskanju misala zabilježenom na posljednjoj stranici Novakova misala.

Projektno istraživanje bavi se liturgijskopovijesnim, teološkopovijesnim, filološkim, književnopovijesnim i historiografskim istraživanjima Misala kneza Novaka. Glavni je cilj digitalna obrada strukture Misala, koja će moći služiti kao osnova za daljnja istraživanja i objavljivanje tekstova. Obrada strukture temelji se na metodologiji istraživanja latinskih misala, opisanoj u disertaciji člana istraživačke grupe K. Kuhara (Kuhar 2017). Glavni rezultat projekta bit će digitalna konkordancija Misala. Projekt se provodi na Staroslavenskom institutu, a u suradnji s Centrom za istraživanje rukopisa i pisane baštine Vestigia iz Graza. Istraživačka grupa sastoji se od teologa, filologa, povjesničara i stručnjaka za digitalnu humanistiku.

srednji vijek, Crkva u srednjem vijeku, srednjovjekovno plemstvo, rimski obred, crkvenoslavenski misal "po zakonu rimskog dvora" (secundum morem Romanae curiae), crkvenoslavenski biblijski tekst, hrvatski crkvenoslavenski jezik, glagoljica